Metodologija

Događaj nije članak. Kada više redakcija piše o istoj stvari, ti se tekstovi spajaju u jedan događaj, a mi brojimo koliko ih je i tko su. Zato kartica kaže „18 izvora“ umjesto da se isti požar pojavi osamnaest puta.

Tekstovi se spajaju po sličnosti sadržaja, imenima i mjestu, uz vremensko slabljenje — dva teksta udaljena dvanaest sati vrijede upola manje nego dva objavljena zajedno. Klaster prima nove tekstove 48 sati nakon posljednjeg. Prag spajanja je 0,40 i nije odabran po osjećaju: izmjeren je na ručno označenom danu i tu daje najbolji rezultat.

Spajanje griješi u oba smjera. Na tom označenom danu točnost spojenih parova je 0,82 — dakle dio događaja ostane razdvojen, a dio se spoji koji nije trebao. Objavljujemo tu brojku umjesto da je prešutimo.

Pratimo 113 izvora. Svaki ima svoj ritam — od 2 do 60 minuta — jer ne objavljuju svi jednako često i jer nijedan sajt ne opterećujemo više nego što treba. Vremena na karticama su lokalna, po sarajevskom vremenu.

BiH piše jedan jezik u dva pisma, a pravilo ide po stranici, ne po tome čije su riječi. Na bosanskoj, hrvatskoj i engleskoj verziji popis vijesti, kartice i karta prikazuju se latinicom — naslovi, sažeci, izvadci, imena mjesta i imena izvora — i kada ih je izvor objavio ćirilicom. Na srpskoj verziji stoje onako kako su napisani. Jedna iznimka: na stranici pojedinog događaja izvadak iz izvora i podaci za dijeljenje ostaju u pismu izvora, da uvijek postoji mjesto gdje se vidi kako je izvor to sam napisao. Ništa se u bazi ne mijenja.

Preslovljavanje ide samo u jednom smjeru. Ćirilica u latinicu je jednoznačna, obrnuto nije: „nj“ je „њ“ u riječi „konj“, a „н“ + „ј“ u riječi „konjugacija“. Za taj smjer treba rječnik, ne tablica, pa ga ne radimo. Tu asimetriju objavljujemo umjesto da je krijemo.

Izvore koji objavljuju na albanskom i makedonskom ne prevodimo — automatsko prevođenje nije dio ovog proizvoda. Zato ih izdvajamo iz glavne liste, ali uvijek uz broj i uz jedan klik do njih. Razvrstavamo po jeziku koji je izvor sam prijavio, nikad po automatskom prepoznavanju jezika: ono svako Meteoalarm upozorenje označi kao engleski iako naslov glasi „narančasti nivo upozorenja“.

Kada je Vidik sažeo skupinu izvještaja o istom događaju, sažetak na kartici je naš opis te skupine, a ne tekst nijednog članka: piše ga jezični model, po uputi da opisuje a ne ocjenjuje, i prolazi provjeru o kleveti prije objave. Naslov na kartici je naslov izvora, onako kako ga je objavio, sve dok i naslov ne napišemo mi. Dok našeg sažetka nema — skupina još nije sažeta ili je provjera odbila tekst — i na mjestu sažetka stoji tekst izvora. Naslov izvora u svakom slučaju stoji nepromijenjen na stranici događaja, uz poveznicu na original.

Događaj čiji tekst najviše govori o zemlji izvan regije — požar u hotelu u Indiji, napad u Pojasu Gaze — ne ulazi u brojeve na ovoj stranici: ni u pojaseve, ni u općine, ni u aktivne izvore, i ne crta se na karti. Nije obrisan: odjeljak „Svijet“ na listi vijesti broji sve takve događaje i navodi najnovijih 60, a stranica svakog radi kao i svaka druga. Regija je Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija — isti skup zemalja iz kojeg pratimo izvore. Iznimka: kada mjesta iz regije nose bar 40 posto svih spomenutih mjesta u tekstu, događaj ostaje u listi (priča o dječaku iz Žepča koji se liječi u Turskoj jest vijest iz BiH), ali se ni tada ne crta na karti — jer se nije dogodio ovdje.

Ovo pravilo čita mjesto koje su izvori naveli, pa ne može uhvatiti događaj koji je pogrešno smješten u regiju. Poznat slučaj: nakon uklanjanja dijakritike, vojvođanska Inđija izgleda isto kao država Indija, pa požar u indijskom hotelu dobije srpsku lokaciju i ostane u brojevima. To je pogreška u prepoznavanju mjesta, ne u ovom pravilu, i popravlja se odvojeno. Pišemo je ovdje jer je red da se zna.

Marker se crta samo za mjesto koje je model imenovao i koje smo prepoznali u vlastitom registru. Kada model ne kaže gdje se dogodilo, karte nema — radije ništa nego točka koju izvori ne podupiru. Takvi događaji nisu izbrisani: ostaju u popisu, a karta ispisuje koliko ih je zadržala i zašto. Ime koje registar ne prepozna također se ne crta; bilježi se kako bismo registar dopunili.

Jedan događaj može imati više točaka: gužve na četiri granična prijelaza su četiri lokacije, a ne jedna. Poredak je redoslijed kojim ih je model naveo — prva je mjesto samog događaja. Kada više događaja dijeli istu točku, najčešće središte općine, karta ih spaja u jedan marker s brojem umjesto da ih razmakne. Razmicanje bi izmislilo koordinate.

Rijeka se ne crta kao točka: jedina točka koju registar ima za rijeku obično je njezino ušće. Kada izvori imenuju rijeku, karta crta njezin tok iz OpenStreetMapa (© OpenStreetMap), i to samo dio koji izvori navode — gornji, srednji ili donji tok, prema Vidikovim točkama podjele. Ako izvori navedu dio toka za koji Vidik nema točke podjele, crta se cijeli tok i nijedna općina nije osjenčana. Kada izvori rijeku ili njezin sliv navedu kao područje na koje se vijest odnosi, osjenčane su općine kroz koje taj dio toka teče. Granica sliva ne crta se: u kršu voda otječe ispod površine i model terena ne vidi je točno. Osjenčano područje opisuje rijeku koju su izvori naveli; ono nije procjena posljedica.

Ozbiljnost je zbroj sedam članova. Svaki se svede na vrijednost između nula i jedan, pomnoži svojom težinom i zbroji. Evo svih sedam i koliko koji nosi:

Uz svaki događaj pamti se koliko je koji član donio, pa se zbroj uvijek može raščlaniti.

Pojasevi signala

Objavljujemo je jer se asimetrija ne skriva. Broj po bloku, i račun iza njega:

Pokrivenost je broj praćenih izvora bloka podijeljen brojem njegovih općina. Skala se zaustavlja na jednom izvoru po općini, pa Brčko izlazi iz nje.

• Stanari nemaju granicu u izvornom skupu geoBoundaries. Izdvojene su iz Doboja 2014. i prikazuju se kao dio Doboja. 142/143 · Stanari
• Indeks medijskog signala se još ne računa. Formula će biti objavljena ovdje prije nego što se pojavi prvi broj.

Težine povjerenja su objavljene, s obrazloženjem uz svaki izvor.

Izvori — BiH 88 · regija 25 · asimetrija FBiH 0,53 : RS 0,30 po općini

Jezični model radi dvije stvari: piše sažetak skupine tekstova o istom događaju (i dnevni pregled), i imenuje mjesto na kojem se događaj dogodio, onako kako ga izvori imenuju. Svako to ime provjeravamo u vlastitom registru mjesta — na karti se crta samo ono što registar prepozna, a ime koje ne prepozna bilježimo za provjeru i ne crtamo. Koordinata i upravne oznake uzimaju se iz istog retka registra, pa ne mogu jedna drugoj proturječiti. Sve ostalo radi se lokalno i po pravilima koja se ne mijenjaju od slučaja do slučaja: prepoznavanje jezika, imena, kategorija, spajanje duplikata, grupiranje u događaje i računanje ozbiljnosti. Model ne odlučuje što je ozbiljno, koga se tiče, ni kada se šalje upozorenje.

Sažetak može biti pogrešan. Kada se sažetak i navedeni izvor razilaze, izvor je mjerodavan, a sažetak je pogreška koju ispravljamo. Zato je uz svaki sažetak naveden broj izvora i popis svih izvora ispod njega.

Uz veće događaje objavljujemo kronologiju: kratke unose o tome što su novi izvještaji dodali u odnosu na prethodni sažetak. Unose piše jezični model i prolaze iste provjere kao sažeci, uz dodatnu provjeru da ne prepisuju izvorni tekst; uz svaki unos o promjeni stoji broj izvještaja iz kojih je napisan.

Kronologiju dobivaju samo događaji s najmanje 20 izvještaja — ostali nemaju dovoljno tijeka da bi se pratio. Unosi ne nastaju neprekidno, nego kada klaster značajno poraste ili promijeni pojas ozbiljnosti, pa događaj bez novih unosa nije događaj bez razvoja.

Jednom objavljen unos se ne mijenja i ne briše; ispravci idu na stranicu ispravaka. Kronologija se bilježi od trenutka uvođenja ove funkcije, pa je stariji događaji nemaju.

Označavamo događaje, ne ljude. Nijedan broj na ovoj stranici ne odnosi se na imenovanu osobu: ozbiljnost se računa za događaj, a ne za nekoga tko se u njemu spominje. Ne radimo profile pojedinaca, ne pratimo ljude kroz vrijeme i ne vodimo popis imena.

Ime privatne osobe pojavljuje se samo onako kako ga je objavio izvor koji je naveden odmah uz njega. Ništa ne dodajemo i ne zaključujemo dalje od onoga što izvor kaže.

Sudski status ne sažimamo. Četiri stanja su četiri različite stvari:

• osumnjičen: postoji sumnja, nema optužnice
• optužen: optužnica je potvrđena, nema presude
• nepravomoćno osuđen: presuda postoji, žalbeni rok ili postupak traje
• pravomoćno osuđen: postupak je okončan

Dok presuda nije pravomoćna, vrijedi pretpostavka nedužnosti. Tako pišemo i tako stoji na stranici svakog događaja koji se tiče sudskog postupka.

Ne objavljujemo tuđe tekstove. Prikazujemo naslov, izvadak od najviše 25 riječi, ime izvora i poveznicu na original. Autorska prava ostaju izvoru u cijelosti, a puni tekst koji obrađujemo interno se ne prikazuje i ne prosljeđuje.

Izdavač koji ne želi da ga pratimo javi se na adresu za uklanjanje i uklanjamo ga istoga dana, bez pitanja i bez uvjeta.

Svaki ispravak i svako uklanjanje upisuju se u javni dnevnik s datumom. Ako se neki događaj odnosi na vas, imate pravo poslati svoj odgovor i mi ga vežemo uz taj događaj. Dnevnik se samo dopunjava; objavljeni upis se ne mijenja i ne briše.

Kalendar navodi datume za koje se unaprijed zna da će privući izvješćivanje: izbore i zakonske rokove, te najavljene skupove. Nije prognoza — ne tvrdimo da će se nešto dogoditi, nego bilježimo da je nešto zakazano. Unos o najavljenom skupu ostaje točan i ako se skup ne održi, jer bilježi najavu, a ne ishod. Kalendar namjerno ne navodi godišnjice ni vjerske blagdane. Pravilo je: ono što je institucija zakazala i sezone koje se ponavljaju — ne obljetnice. Navoditi neke godišnjice a druge ne bio bi stav, a navoditi sve tražilo bi od čitatelja da prihvati naš razlog zašto je njihov datum na popisu rizika.

Datumi iz izvješćivanja

Kalendar uzima datume i iz vijesti. Kad izvješće najavi prosvjed, blokadu, štrajk, sjednicu, stupanje propisa na snagu, izbore ili planirano isključenje struje ili vode, model navodi točne riječi kojima je datum najavljen, a dan iz tih riječi izračunava pravilo, ne model. Prosvjed, blokada i štrajk ulaze tek kad ih prenesu dva neovisna izvora ili jedan službeni; ostalo ulazi s jednim izvorom. Takav unos nosi oznaku „Prema izvješćima“ s brojem izvora i vodi na događaj iz kojeg je uzet. Kad institucija sama objavi isti datum, prednost ima njezin unos, a događaj se veže uz njega. Zato kalendar nasljeđuje neravnomjernost izvješćivanja: mjesta o kojima mediji više pišu imaju više datuma, a omjer pokrivenosti po zemljama objavljujemo na ovoj stranici. Planirana isključenja iz objavljenog rasporeda zasad dolaze samo od Elektroprivrede BiH i pokrivaju samo njezino područje u Federaciji BiH; iz ostatka Federacije, iz Republike Srpske, Brčko distrikta i susjednih zemalja u kalendar ulaze samo isključenja o kojima pišu mediji. To je razlika u izvorima, ne u stvarnosti.

Vidik mjeri intenzitet medijskog signala. Ne predviđa događaje i ne procjenjuje opasnost.

Nije servis za hitne slučajeve. U hitnom slučaju zovite 122, 123 ili 124.

Greška u događaju, zahtjev za uklanjanje ili bilo što drugo: