Metodologija

Događaj nije članak. Kada više redakcija piše o istoj stvari, ti tekstovi se spajaju u jedan događaj, a mi brojimo koliko ih je i ko su. Zato kartica kaže „18 izvora“ umjesto da se isti požar pojavi osamnaest puta.

Tekstovi se spajaju po sličnosti sadržaja, imenima i mjestu, uz vremensko slabljenje — dva teksta udaljena dvanaest sati vrijede upola manje nego dva objavljena zajedno. Klaster prima nove tekstove 48 sati nakon posljednjeg. Prag spajanja je 0,40 i nije odabran po osjećaju: izmjeren je na ručno označenom danu i tu daje najbolji rezultat.

Spajanje griješi u oba smjera. Na tom označenom danu tačnost spojenih parova je 0,82 — dakle dio događaja ostane razdvojen, a dio se spoji koji nije trebao. Objavljujemo tu brojku umjesto da je prešutimo.

Pratimo 113 izvora. Svaki ima svoj ritam — od 2 do 60 minuta — jer ne objavljuju svi jednako često i jer nijedan sajt ne opterećujemo više nego što treba. Vremena na karticama su lokalna, po sarajevskom vremenu.

BiH piše jedan jezik u dva pisma, i pravilo ide po stranici, a ne po tome čije su riječi. Na bosanskoj, hrvatskoj i engleskoj verziji lista vijesti, kartice i karta prikazuju se latinicom — naslovi, sažeci, izvodi, imena mjesta i imena izvora — i kada ih je izvor objavio ćirilicom. Na srpskoj verziji stoje onako kako su napisani. Jedan izuzetak: na stranici pojedinog događaja izvod iz izvora i podaci za dijeljenje ostaju u pismu izvora, da uvijek postoji mjesto gdje se vidi kako je izvor to sam napisao. Ništa se u bazi ne mijenja.

Preslovljavanje ide samo u jednom smjeru. Ćirilica u latinicu je jednoznačna, obrnuto nije: „nj“ je „њ“ u riječi „konj“, a „н“ + „ј“ u riječi „konjugacija“. Za taj smjer treba rječnik, ne tablica, pa ga ne radimo. Tu asimetriju objavljujemo umjesto da je krijemo.

Izvore koji objavljuju na albanskom i makedonskom ne prevodimo — automatsko prevođenje nije dio ovog proizvoda. Zato ih izdvajamo iz glavne liste, ali uvijek uz broj i uz jedan klik do njih. Razvrstavamo po jeziku koji je izvor sam prijavio, nikad po automatskom prepoznavanju jezika: ono svako Meteoalarm upozorenje označi kao engleski iako naslov glasi „narandžasti nivo upozorenja“.

Kada je Vidik sažeo grupu izvještaja o istom događaju, sažetak na kartici je naš opis te grupe, a ne tekst nijednog članka: piše ga jezički model, po uputi da opisuje a ne ocjenjuje, i prolazi provjeru o kleveti prije objave. Naslov na kartici je naslov izvora, onako kako ga je objavio, sve dok i naslov ne napišemo mi. Dok našeg sažetka nema — grupa još nije sažeta ili je provjera odbila tekst — i na mjestu sažetka stoji tekst izvora. Naslov izvora u svakom slučaju stoji nepromijenjen na stranici događaja, uz link na original.

Događaj čiji tekst najviše govori o zemlji izvan regije — požar u hotelu u Indiji, napad u Pojasu Gaze — ne ulazi u brojeve na ovoj stranici: ni u pojaseve, ni u općine, ni u aktivne izvore, i ne crta se na karti. Nije obrisan: odjeljak „Svijet“ na listi vijesti broji sve takve događaje i navodi najnovijih 60, a stranica svakog radi kao i svaka druga. Regija je Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija — isti skup zemalja iz kojeg pratimo izvore. Izuzetak: kada mjesta iz regije nose bar 40 posto svih spomenutih mjesta u tekstu, događaj ostaje u listi (priča o dječaku iz Žepča koji se liječi u Turskoj jeste vijest iz BiH), ali se i tada ne crta na karti — jer se nije desio ovdje.

Ovo pravilo čita mjesto koje su izvori naveli, pa ne može uhvatiti događaj koji je pogrešno smješten u regiju. Poznat slučaj: nakon uklanjanja dijakritike, vojvođanska Inđija izgleda isto kao država Indija, pa požar u indijskom hotelu dobije srpsku lokaciju i ostane u brojevima. To je greška u prepoznavanju mjesta, ne u ovom pravilu, i popravlja se odvojeno. Pišemo je ovdje jer je red da se zna.

Marker se crta samo za mjesto koje je model imenovao i koje smo prepoznali u vlastitom registru. Kada model ne kaže gdje se desilo, karte nema — radije ništa nego tačka koju izvori ne podržavaju. Takvi događaji nisu izbrisani: ostaju u listi, a karta ispisuje koliko ih je zadržala i zašto. Ime koje registar ne prepozna takođe se ne crta; bilježi se da bismo registar dopunili.

Jedan događaj može imati više tačaka: gužve na četiri granična prelaza su četiri lokacije, a ne jedna. Poredak je redoslijed kojim ih je model naveo — prva je mjesto samog događaja. Kada više događaja dijeli istu tačku, najčešće centar općine, karta ih spaja u jedan marker sa brojem umjesto da ih razmakne. Razmicanje bi izmislilo koordinate.

Rijeka se ne crta kao tačka: jedina tačka koju registar ima za rijeku obično je njeno ušće. Kada izvori imenuju rijeku, karta crta njen tok iz OpenStreetMapa (© OpenStreetMap), i to samo dio koji izvori navode — gornji, srednji ili donji tok, prema Vidikovim tačkama podjele. Ako izvori navedu dio toka za koji Vidik nema tačke podjele, crta se cijeli tok i nijedna općina nije osjenčena. Kada izvori rijeku ili njen sliv navedu kao područje na koje se vijest odnosi, osjenčene su općine kroz koje taj dio toka teče. Granica sliva se ne crta: u kršu voda otiče ispod površine i model terena je ne vidi tačno. Osjenčeno područje opisuje rijeku koju su izvori naveli; ono nije procjena posljedica.

Ozbiljnost je zbir sedam članova. Svaki se svede na vrijednost između nula i jedan, pomnoži svojom težinom i sabere. Evo svih sedam i koliko svaki nosi:

Uz svaki događaj pamti se koliko je koji član donio, pa se zbir uvijek može raščlaniti.

Pojasevi signala

Objavljujemo je jer se asimetrija ne skriva. Broj po bloku, i račun iza njega:

Pokrivenost je broj praćenih izvora bloka podijeljen brojem njegovih općina. Ramp se zaustavlja na jednom izvoru po općini, pa Brčko izlazi iz skale.

• Stanari nemaju granicu u izvornom skupu geoBoundaries. Izdvojene su iz Doboja 2014. i prikazuju se kao dio Doboja. 142/143 · Stanari
• Indeks medijskog signala se još ne računa. Formula će biti objavljena ovdje prije nego što se pojavi prvi broj.

Težine povjerenja su objavljene, sa obrazloženjem uz svaki izvor.

Izvori — BiH 88 · regija 25 · asimetrija FBiH 0,53 : RS 0,30 po općini

Jezički model radi dvije stvari: piše sažetak grupe tekstova o istom događaju (i dnevni pregled), i imenuje mjesto na kojem se događaj desio, onako kako ga izvori imenuju. Svako to ime provjeravamo u vlastitom registru mjesta — na karti se crta samo ono što registar prepozna, a ime koje ne prepozna bilježimo za provjeru i ne crtamo. Koordinata i upravne oznake uzimaju se iz istog reda registra, pa ne mogu jedna drugoj protivrječiti. Sve ostalo radi se lokalno i po pravilima koja se ne mijenjaju od slučaja do slučaja: prepoznavanje jezika, imena, kategorija, spajanje duplikata, grupisanje u događaje i računanje ozbiljnosti. Model ne odlučuje šta je ozbiljno, koga se tiče, ni kada se šalje upozorenje.

Sažetak može biti pogrešan. Kada se sažetak i navedeni izvor razilaze, izvor je mjerodavan, a sažetak je greška koju ispravljamo. Zato je uz svaki sažetak naveden broj izvora i spisak svih izvora ispod njega.

Uz veće događaje objavljujemo hronologiju: kratke unose o tome šta su novi izvještaji dodali u odnosu na prethodni sažetak. Unose piše jezički model i prolaze iste provjere kao sažeci, uz dodatnu provjeru da ne prepisuju izvorni tekst; uz svaki unos o promjeni stoji broj izvještaja iz kojih je napisan.

Hronologiju dobijaju samo događaji sa najmanje 20 izvještaja — ostali nemaju dovoljno toka da bi se pratio. Unosi ne nastaju neprekidno, nego kada klaster značajno poraste ili promijeni pojas ozbiljnosti, pa događaj bez novih unosa nije događaj bez razvoja.

Jednom objavljen unos se ne mijenja i ne briše; ispravke idu na stranicu ispravki. Hronologija se bilježi od trenutka uvođenja ove funkcije, pa je stariji događaji nemaju.

Označavamo događaje, ne ljude. Nijedan broj na ovoj stranici ne odnosi se na imenovanu osobu: ozbiljnost se računa za događaj, a ne za nekoga ko se u njemu spominje. Ne pravimo profile pojedinaca, ne pratimo ljude kroz vrijeme i ne vodimo spisak imena.

Ime privatne osobe pojavljuje se samo onako kako ga je objavio izvor koji je naveden odmah uz njega. Ništa ne dodajemo i ne zaključujemo dalje od onoga što izvor kaže.

Sudski status ne sažimamo. Četiri stanja su četiri različite stvari:

• osumnjičen: postoji sumnja, nema optužnice
• optužen: optužnica je potvrđena, nema presude
• nepravosnažno osuđen: presuda postoji, žalbeni rok ili postupak traje
• pravosnažno osuđen: postupak je okončan

Dok presuda nije pravosnažna, vrijedi pretpostavka nevinosti. Tako pišemo i tako stoji na stranici svakog događaja koji se tiče sudskog postupka.

Ne objavljujemo tuđe tekstove. Prikazujemo naslov, izvod od najviše 25 riječi, ime izvora i link na original. Autorska prava ostaju izvoru u cijelosti, a puni tekst koji obrađujemo interno se ne prikazuje i ne prosljeđuje.

Izdavač koji ne želi da ga pratimo javi se na adresu za uklanjanje i uklanjamo ga istog dana, bez pitanja i bez uslova.

Svaka ispravka i svako uklanjanje upisuju se u javni dnevnik sa datumom. Ako se neki događaj odnosi na vas, imate pravo poslati svoj odgovor i mi ga vežemo uz taj događaj. Dnevnik se samo dopunjava; objavljeni upis se ne mijenja i ne briše.

Kalendar navodi datume za koje se unaprijed zna da će privući izvještavanje: izbore i zakonske rokove, te najavljene skupove. Nije prognoza — ne tvrdimo da će se nešto dogoditi, nego bilježimo da je nešto zakazano. Unos o najavljenom skupu ostaje tačan i ako se skup ne održi, jer bilježi najavu, a ne ishod. Kalendar namjerno ne navodi godišnjice ni vjerske praznike. Pravilo je: ono što je institucija zakazala i sezone koje se ponavljaju — ne obljetnice. Navoditi neke godišnjice a druge ne bio bi stav, a navoditi sve tražilo bi od čitaoca da prihvati naš razlog zašto je njihov datum na listi rizika.

Datumi iz izvještavanja

Kalendar uzima datume i iz vijesti. Kad izvještaj najavi protest, blokadu, štrajk, sjednicu, stupanje propisa na snagu, izbore ili planirano isključenje struje ili vode, model navodi tačne riječi kojima je datum najavljen, a dan iz tih riječi izračunava pravilo, ne model. Protest, blokada i štrajk ulaze tek kad ih prenesu dva nezavisna izvora ili jedan zvanični; ostalo ulazi s jednim izvorom. Takav unos nosi oznaku „Prema izvještajima“ s brojem izvora i vodi na događaj iz kojeg je uzet. Kad institucija sama objavi isti datum, prednost ima njen unos, a događaj se veže uz njega. Zato kalendar nasljeđuje neravnomjernost izvještavanja: mjesta o kojima mediji više pišu imaju više datuma, a omjer pokrivenosti po zemljama objavljujemo na ovoj stranici. Planirana isključenja iz objavljenog rasporeda zasad dolaze samo od Elektroprivrede BiH i pokrivaju samo njeno područje u Federaciji BiH; iz ostatka Federacije, iz Republike Srpske, Brčko distrikta i susjednih zemalja u kalendar ulaze samo isključenja o kojima pišu mediji. To je razlika u izvorima, ne u stvarnosti.

Vidik mjeri intenzitet medijskog signala. Ne predviđa događaje i ne procjenjuje opasnost.

Nije servis za hitne slučajeve. U hitnom slučaju zovite 122, 123 ili 124.

Greška u događaju, zahtjev za uklanjanje ili bilo šta drugo: